Jesen je vrijeme napada na dječji imunitet: Znate li kako ga ojačati?

  Kategorije: Zdravlje djeteta,
6 min.
16. lis'23

S dolaskom jeseni mnoga se djeca vesele šarenim bojama u prirodi, šetnjama, babljem ljetu, toplim čajevima i vrućoj čokoladi, bundevama, mirisnim svijećama i uživanju ispod tople dekice uz omiljenu bajku. No onda sve pokvari prehlada, gripa, curenje iz nosa i kašalj. Imunitet djece tijekom jesenskih i zimskih mjeseci ima pune ruke posla pa je krajnje vrijeme da ga počnete prirodno jačati prije nego što ga ovo hladno vrijeme potpuno oslabi.

Nekoliko riječi o imunitetu

Imunološki sustav čine stanice, tkiva i organi koji zajedno štite organizam od virusa, bakterija i drugih stranih organizama, kao i od vlastitih stanica koje su izmaknule kontroli u našem tijelu (npr. stanice tumora). Bijela krvna zrnca imaju vrlo važnu ulogu u obrani organizma jer napadaju i uništavaju strane organizme i viruse. Istovremeno, zahvaljujući bijelim krvnim zrncima tijelo može stvarati antitijela i na taj način zapamtiti prethodne napadače te ih brže prepoznati i uništiti sljedeći put.

Poremećaj imuniteta znači da je poremećena jedna ili više funkcija imunološkog mehanizma. Imunološki poremećaji dijele se na urođene i stečene. Urođeni imunološki poremećaji vrlo su rijetki i očituju se čestim infekcijama već u ranoj dobi. Stečeni poremećaji razvijaju se tijekom života iz raznih razloga kao što su infekcija HIV-om, leukemije, dijabetesa i slično. Imunološki poremećaj dijagnosticira liječnik imunolog.

Ako vaše dijete dobije prehladu, gripu ili anginu, to ne znači da boluje od imunološkog poremećaja. Ove su bolesti prilično česte i nije ih lako spriječiti, pogotovo ako virusi neprestano mutiraju. Tijekom jesenskih i zimskih mjeseci naš je organizam osjetljiviji na virusne i bakterijske infekcije.

U vrtić zdrav, a kući bolestan

Ah, taj vrtić. Vaš mališan je do polaska u vrtić bio koliko-toliko zdrav, no od kada pohađa vrtić sve je bolesniji. Ne paničarite. To ne znači da morate dijete ispisati iz vrtića i ponovno postati mama na puno radno vrijeme. Do sada su vaša djeca bila samo s vama i vašom užom obitelji. S druge strane, u novom kolektivu su u kontaktu i s novim mikroorganizmima. Iz ovog je razloga potpuno normalno da se vaše dijete zarazi u ovakvom okruženju. Mnoge bolesti poput gripe, prehlade, vodenih kozica ili ospica prenose se kapljičnim putem. Dovoljno je samo jedno kihanje i bijele krvne stanice vašeg mališana već se moraju boriti s novim virusom.

Dobra vijest je da kontakt s novim mikroorganizmima istovremeno jača imunološki sustav. Zvuči paradoksalno, zar ne? No, na taj se način stvaraju antitijela protiv virusa i bakterija. Koliko god to strašno zvučalo, bolesti imaju i svoje pozitivne strane. Ipak, bolesna djeca ne bi trebala biti u kolektivu s drugom djecom, stoga nikada ne šaljite dijete koje nije izliječeno u vrtić ili školu. Ono može zaraziti drugu djecu, a istovremeno je osjetljivije na druge infekcije. U slučaju učestalih infekcija pedijatar vas može uputiti liječniku imunologu koji će utvrditi je li potrebno i liječenje u njegovoj ambulanti.

Kako na prirodan način ojačati dječji imunitet

Na dječji organizam povoljno utječe zdrava prehrana bogata vitaminima, optimalna hidratacija, kao i vježbanje i kretanje. Stoga je najbolje pustiti djecu da divljaju i valjaju se po blatu. To je stvarno istina! S druge strane, u svemu treba postojati umjerenost, što također znači da pravilnu higijenu nikako ne smijete zanemariti.

Djeca bi trebala steći osnovne higijenske navike, odnosno prati ruke prije jela, nakon odlaska na WC, prije spavanja, nakon igre vani, nakon igre sa životinjama i sl. Sve što vam treba je topla voda i obični sapun. Antibakterijski sapuni i dezinfekcija svega u blizini djeteta mogu učiniti više štete nego koristi. Zamislite kakav je to šok za djetetov organizam ako je dijete stalno u sterilnom okruženju i onda se odjednom susretne s nekim virusom.

Pravila (ne samo) tijekom jesenskih mjeseci:

  • Pobrinite se za to da vaša djeca redovito jedu raznoliku i zdravu prehranu bogatu vitaminima i mineralima. U njihovu prehranu uključite puno voća i povrća i to najbolje iz domaće proizvodnje, organske kvalitete ili barem iz lokalne proizvodnje.
  • Izbjegavajte prerađene proizvode i slatkiše koji negativno utječu na crijevnu mikrofloru.
  • Bijeli jogurti i fermentirano povrće odlični su izvori korisnih probiotika.
  • Ako je to moguće, ne stavljajte djecu mlađu od tri godine u društvo druge djece.
  • Nikada ne šaljite djecu koja nisu do kraja izliječena u vrtić.
  • Tijekom sezone gripe izbjegavajte mjesta s velikim brojem ljudi (kina, šoping centri i sl.).
  • Nema ništa bolje od kretanja na svježem zraku. Pustite djecu da trče, voze tricikl, luduju na igralištima i sl.
  • Neka vaša djeca očvrsnu od malih nogu. Kupajte ih u mlakoj vodi, vodite ih na bazen.
  • Redovito prozračujte prostorije i nemojte ih pregrijavati. Možete isprobati i ovlaživač zraka, staviti mokre ručnike na radijatore, postaviti sobno bilje ili jednostavno regulirati unutrašnju temperaturu koja ne bi smjela prelaziti 23 °C.

Antibiotici vs. probiotici

Većina najčešćih bolesti kao što su prehlada i gripa imaju virusno podrijetlo. Međutim, danas mnoge mame čak i u tim slučajevima same posežu za antibioticima ili ih doslovno zahtijevaju od liječnika. Imajte na umu da antibiotici djeluju samo protiv bakterijskih infekcija.

U slučaju virusnih infekcija ne samo da antibiotici ne pomažu suzbiti bolest, već uništavaju i korisne bakterije u tijelu. Djeca također mogu razviti toleranciju prema tim antibioticima pa kad će oni biti zaista potrebni, neće im moći pomoći. Antibiotike propisuje samo liječnik za bakterijske bolesti. Ponekad se dogodi da bakterije napadnu i dijete tijekom gripe pa se u tom slučaju propisuje i antibiotik.

S druge strane, poznati su nam probiotici, odnosno korisne bakterije koje žive u crijevima i od velike su važnosti za naš imunološki sustav. Korisne bakterije štite crijeva od razmnožavanja štetnih patogena. Pomažu i kod proljeva te se preporučuju kao prevencija protiv razvoja intolerancije, alergija i astme. Prirodno se nalaze u kiselim mliječnim proizvodima i fermentiranom povrću, no možete ih nadoknaditi i pomoću dodataka prehrani.

Probiotici su prikladni kao prevencija, no preporučuje se uzimati ih i tijekom liječenja antibioticima. Ipak, potrebno je obratiti pažnju na to da antibiotik i probiotik uzmete u razmaku od nekoliko sati. Više informacija o tome možete saznati u ljekarni ili u uputstvima o lijeku.

Imunitet i atmosfera u obitelji

Znanstveno je dokazano da dugotrajni stres utječe na imunološki sustav. Mnogi liječnici iza čestih bolesti i slabijeg imuniteta traže psihičke razloge. Ako je vaše dijete iz nekog razloga izloženo sukobu ili je pod stresom, to može utjecati na njegovu osjetljivost na infekcije. Djeca su kao spužve i sve upijaju. Čak i napetost u obitelji, strah, majčina tjeskoba i slično utječu na djecu. Ako želite biti fizički zdravi, trebate obratiti pozornost i na psihičke probleme te ih također liječiti. Za to ste već sigurno čuli. Ako je majka zdrava, zdravo je i dijete.