6 min. Zadnja stvar koju roditelji očekuju nakon što polože dijete u krevet su neobični zvukovi koji dopiru iz dječje sobe. Vrlo je vjerojatno da se radi o škripanju zubi, što je kod djece češće nego što biste pomislili. Zašto djeca škripaju zubima u snu? I zašto nije neobično čak ni škripanje zubi kod djece tijekom dana?
Škripanje zubi, stručno bruksizam, prilično je česta dijagnoza od koje pati čak do 30 % djece, a najčešće ga uzrokuju stres i anksioznost. Međutim, škripanje zubi može ukazivati i na skrivene poremećaje spavanja (na primjer, apneju u snu) ili ortodontski problem (nepravilni ili nedostajući zubi, abnormalan ugriz). Prije svega potrebno je otkriti uzrok škripanja zubi, a potom potražiti prikladan način liječenja. Dugotrajno škripanje zubi može uzrokovati bol u čeljusti, glavi i buduće probleme sa zubima.
Sva djeca mogu škripati zubima
Škripanje zubi nije ograničeno prema dobi niti spolu, a susreće se ne samo kod djece nego i kod odraslih. Kod odraslih je najčešći okidač stres, no kod djece to ne mora biti tako.
Djeca u dobi od dvije do četiri godine
U djece u ovoj dobi škripanje zubi najčešće je povezano s rastom zubi i čeljusti, pri čemu većina slučajeva ne zahtijeva posebnu terapiju. Trebate se usredotočiti na zdravu higijenu spavanja, preventivne preglede kod stomatologa (da, čak i kad dijete još nema zube) i psihičko blagostanje. Nemojte odgađati posjet liječniku ako je škripanje često i vrlo glasno.
Djeca u dobi od pet do osam godina
Škripanje zubi u ovoj dobi može još uvijek biti povezano s nicanjem zubi (već trajnih) i na to može utjecati i stres, najčešće iz škole. Rješenje u ovoj dobi su štitnici za zube i redoviti pregledi kod stomatologa koji će pratiti oštećenje trajnog zubnog niza.
Djeca starija od devet godina
Ustrajno škripanje zubi u ovoj dobi zahtijeva stručnu pažnju jer može biti povezano s ortodontskim problemima, poremećajima spavanja ili dugotrajnim stresom. Prikladan je sveobuhvatan pregled koji će otkriti uzrok bruksizma i omogućiti pravovremenu primjenu odgovarajućeg liječenja. To može biti aparatić za zube, štitnik za zube ili terapija.
Izvor fotografije: Freepik
Ne ignorirajte škripanje zubi
Zubi su namijenjeni za žvakanje hrane, a ne za grizenje tvrdih predmeta i površina. Redovito škripanje zubi stoga ih znatno troši, što može dovesti do pucanja i odlamanja te oštećenja cakline. Dijete koje škripi zubima tijekom sna može se buditi s bolovima u zubima, čeljusti, pa i glavi, a njegovi zubi mogu biti osjetljivi na hladna ili topla jela i pića.
Bruksizam može dovesti i do povlačenja desni, gubitka zubi i promjene izgleda lica, a njegovi teški oblici mogu prerasti u poremećaje prehrane, probleme sa spavanjem i duševnim zdravljem. Kronično škripanje zubi obično ne izaziva zdravstvene probleme ako dijete ima mliječne zube, no stanje može potrajati i nakon nicanja trajnog zubnog niza.
Nevidljiv, ali glasan problem
Škripanje zubi u snu kod djece obično primijete roditelji ili braća i sestre, jer je najizraženiji simptom brušljivi ili škripavi zvuk, koji nastaje trljanjem cakline o caklinu. Ako sumnjate na bruksizam kod vašeg djeteta i želite snimiti škripanje zubi, možete u dječju sobu postaviti elektroničku opremu za nadzor. Dijete možete sami provjeriti, ali budite oprezni jer svojim prisustvom u dječjoj sobi možda ćete ga probuditi.
Noćni bruksizam, tj. škripanje zubi tijekom spavanja, može otkriti i stomatolog koji će tijekom pregleda primijetiti istrošene zube i caklinu zuba. Škripanje zubi može detektirati i pedijatar, osobito kad se dijete žali na bol u licu, ustima, glavi ili poteškoće pri žvakanju. Dječji bruksizam može se manifestirati i hrkanjem, umorom tijekom dana te zaglavljivanjem čeljusti ili krepitusom čeljusnog zgloba (osobito ujutro).
Škripanje zubi može se pojaviti kod sve djece bez obzira na godine i spol, no stručnjaci upozoravaju na nekoliko rizičnih čimbenika. Na škripanje zubi posebno su sklona djeca koja pate od:
- emocionalnog stresa;
- anksioznosti;
- depresije ili depresivnih raspoloženja;
- poremećaja pažnje i/ili hiperaktivnosti;
- genetskih bolesti kao što su Rettov sindrom, Pierre Robinova sekvenca i poremećaji iz autističnog spektra;
- razvojnih čimbenika, posebno prijevremenog poroda i disanja na usta;
- oralnih parafunkcija, poput grickanja noktiju, žvakanja žvakaćih guma i grizenja predmeta;
- pretilosti;
- uzimanja određenih lijekova;
- epilepsije;
- traumatskih ozljeda mozga;
- izloženosti duhanskom dimu.
Prikladno liječenje pomaže
Škripanje zubi kod djece može se liječiti, a sama terapija ovisi o težini simptoma i primarnom uzroku. Najčešći oblik liječenja je štitnik za zube koji djeca stavljaju prije spavanja i nose ga cijelu noć. Taj štitnik podsjeća na onaj za zube koji nose sportaši i izrađuje se prema mjeri.
Postoji više vrsta štitnika – neki služe za prevenciju oštećenja zubi, drugi sprječavaju direktan kontakt gornjih i donjih zubi. Stomatolog će vam nakon konzultacije pomoći pronaći pravi štitnik za zube vašeg djeteta.
Ako škripanje zubi uzrokuju nepravilni zubi, liječnik može preporučiti posjet stomatologu ili ortodontu koji će predložiti aparat za zube. Naravno, sve ovisi o tome ima li dijete mliječne ili trajne zube.
Ponekad je osnovni uzrok škripanja stres uzrokovan školom, problemima kod kuće, novim iskustvima ili drugim čimbenicima. U prvom redu važno je otkriti problem, tražiti rješenje i ne umanjivati dječje teškoće. Otvorite se s djecom, razgovarajte, pokušajte ublažiti njihove strahove, a ako imate dojam da ništa ne pomaže, obratite se dječjem psihologu.
Život sa škripajućim zubima
Škripanje zubi kod vašeg djeteta vjerojatno neće nestati preko noći. Većina djece preraste ovo stanje kad izgube mliječne zube, no unatoč tome bruksizam može uzrokovati neugodnosti i remetiti svakodnevni život. Za ublažavanje simptoma i prevenciju boli možete isprobati sljedeće savjete za njegu kod kuće:
- na bolne čeljusne mišiće primjenjujte suhu toplinu (npr. jastučiće lavande zagrijane u mikrovalnoj) ili hladne obloge;
- masirajte mišiće na vratu, ramenima i licu;
- izbjegavajte tvrdu, gustu i žvakaću hranu (npr. orašaste plodove, toste, odreske);
- ne žvačite žvakaće gume;
- odvedite djecu kod fizioterapeuta koji će ih naučiti posebne istezajuće vježbe;
- naučite djecu opuštati mišiće lica tijekom dana (ako sjedite cijeli dan za računalom, naučite to i vi);
- pazite na zdravu i uravnoteženu prehranu bogatu magnezijem koji doprinosi opuštanju mišića;
- izbjegavajte davati hranu sa šećerom i kofeinom nekoliko sati prije spavanja;
- tražite načine smanjenja stresa (pomažu tjelovježba i sport, koji potiču lučenje endorfina, terapija sa životinjama, pisanje dnevnika, slikanje osjećaja ili novi hobi);
- stvorite s djecom ugodnu večernju i spavaću rutinu bez elektronike, ali s mirnom glazbom, aromaterapijom i lijepom knjigom za laku noć;
- meditirajte zajedno s djecom i usvojite opuštajuće tehnike i vježbe disanja.
