Roditelji male djece znaju da mališani iz vrtića i škole kući mogu donijeti doslovno svašta, a bolesti nisu iznimka. Jedna od bolesti koja se širi u dječjim kolektivima je i roseola, odnosno šesta bolest. Kako se prenosi i kako se očituje, te koga najčešće pogađa?
Roseola je, slično kao i peta bolest, virusna bolest koja najčešće pogađa djecu od 6 mjeseci do 2 godine. Šestu bolest uzrokuju dva usko povezana virusa, i to herpesvirus čovjeka (HHV) tipa 6 i 7. Ti virusi pripadaju istoj skupini kao poznatiji virusi herpes simplex (HSV), no za razliku od njih ne uzrokuju herpes na usnama niti genitalne herpesne infekcije.
Šesta bolest je zarazna i prenosi se slinom i kapljicama iz dišnih puteva zaražene osobe, pri čemu zaražena osoba još ne mora imati nikakve simptome. Tijekom razgovora, kihanja ili kašljanja u zrak se oslobađaju sitne kapljice koje ljudi u neposrednoj blizini mogu udahnuti. Kapljice također mogu dospjeti na površine koje djeca dodiruju, a zatim se kontaminiranim rukama dotaknu nosa ili usta.
Prvi simptomi šeste bolesti obično se pojavljuju 5-15 dana nakon zaraze, pa virus mogu širiti i osobe bez simptoma. Roseola je najzaraznija tijekom faze povišene temperature i 24 sata nakon što temperatura prestane. Nakon pada temperature i pojave osipa, dijete više nije zarazno i može se vratiti u vrtić ili školu.

Izvor fotografije: Freepik
Vrućica, grčevi i osip
Šesta bolest kod dojenčeta i djeteta počinje visokom temperaturom (često iznad 39,5 °C), koja može trajati 3-5 dana. Tijekom tog razdoblja dijete može biti razdražljivo, izgubiti apetit i žaliti se na bol u grlu. Za šestu bolest u prvoj fazi tipični su i oteknuti limfni čvorovi na vratu te otečeni kapci, a mogu se pojaviti i blagi respiratorni problemi poput curenja nosa i kašlja ili gastrointestinalne tegobe (proljev ili povraćanje).
Početni simptomi šeste bolesti, kao i kod pete bolesti, lako se mogu zamijeniti za gripu ili crijevnu virozu. Sumnja na ispravnu dijagnozu često se javlja tek nakon što temperatura prestane, jer se otprilike u isto vrijeme na trupu pojavljuje osip, koji obično ne svrbi. Osip se zatim širi na vrat, lice, ruke ili noge i može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Na svijetloj koži osip može izgledati kao ružičaste ili crvene mrlje, no na tamnijoj koži može biti teže uočljiv.
Šesta bolest može imati i složeniji tijek, i to uglavnom u početnoj fazi. Otprilike u 10-15 % male djece temperatura može naglo porasti i izazvati febrilne grčeve. Oni se očituju trzanjem i grčevima u rukama, nogama ili licu koji traju 2-3 minute, gubitkom kontrole nad mokraćnim mjehurom i crijevima (dijete se može upiškiti, obaviti nuždu ili povratiti) te okretanjem ili prevrtanjem očiju.
Ne postoji poznat i provjeren način da spriječite da se šesta bolest “zalijepi” za vaše dijete. Budući da je riječ o tipičnoj dječjoj bolesti, pretpostavlja se da može djeci pružiti određeni trajni imunitet protiv ove bolesti, pri čemu je tijek mnogo bolje podnose djeca nego odrasli (slično kao kod vodenih kozica). Šesta bolest je oboljenje koje se kod osobe javlja jednom u životu, a ponovna zaraza tim virusom vrlo je rijetka.
Dovoljno je kućno liječenje
Šesta bolest je virusna infekcija, pa pedijatar djetetu neće propisati nikakve antibiotike (oni liječe samo bakterijske infekcije). Za snižavanje temperature liječnik će, prema dobi djeteta, preporučiti paracetamol ili ibuprofen (za djecu stariju od 6 mjeseci). Ponekad se za ublažavanje boli i snižavanje temperature propisivao i aspirin, no on zbog acetilsalicilne može kod djece do 17 godina uzrokovati rijedak Reyeov sindrom, koji dovodi do ozbiljnog oštećenja mozga i jetre.
Utješna je činjenica da osipi uzrokovani šestom bolešću ne svrbe i ne bole, pa vaš mali bolesnik neće trebati lijekove antihistaminike niti posebne kreme ili masti za ublažavanje svrbeža. Važno je, međutim, pridržavati se režima pijenja, osobito tijekom prvih dana, kako zbog vrućice ne bi došlo do dehidracije organizma.
Peta ili šesta bolest?
Više virusnih bolesti koje se očituju kožnim osipom imaju iste ili vrlo slične simptome. Nije drukčije ni u slučaju pete i šeste bolesti. Kako otkriti ima li vaše dijete petu ili šestu bolest? Evo osnovnih razlika:
Peta bolest |
Šesta bolest |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Radi li se kod vašeg mališana o petoj ili šestoj bolesti, sa sigurnošću će vam potvrditi tek liječnik koji pregleda dijete i pita vas o dosadašnjem tijeku bolesti. U nekim slučajevima za ispravnu dijagnozu poslužit će krvni test, no u većini slučajeva on nije potreban. Pedijatar će ipak temeljito pregledati dijete kako bi postavio ispravnu dijagnozu i isključio, primjerice, alergijsku reakciju na lijekove, infekciju uha, ospice, rubeolu ili šarlah.
Izvor:
- Roseola. Online. U: Nemours KidsHealth®. 2023. Dostupno na: https://kidshealth.org/en/parents/roseola.html.
- Roseola. Online. U: Mayo Clinic. 2025. Dostupno na: https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/roseola/symptoms-causes/syc-20377283.
- Roseola. Online. U: Cleveland Clinic. 2023. Dostupno na: https://my.clevelandclinic.org/health/diseases/15785-roseola-infantumsixth-disease.





