Ljubav prema knjigama razvija se tijekom djetinjstva: Znate li čitati djeci?

  Kategorije: Odgoj, Aktivnosti s djecom,
4 min.
07. tra'21

Pažnju na knjige ne bismo trebali obraćati samo tijekom mjeseca hrvatske knjige u razdoblju između listopada i studenog. Pronalaženje vremena za barem jednu priču prije spavanja ima nevjerojatan utjecaj na djecu u najpozitivnijem smislu te riječi. No, kako treba čitati trogodišnjem djetetu, a kako desetogodišnjem čitatelju koji već može čitati i sam?

Odabir knjige za djecu više nije toliko zahtjevan zahvaljujući razrađenim kategorijama u knjižarama. Nekoliko se stručnjaka slaže da je od samog odabira knjige važniji način na koji čitamo djeci. Kako čitati slikovnice koje ne sadrže tekst? Kako djeci skrenuti pozornost na edukativne knjige? Pogledajte zajedno s nama kako čitati djeci svih dobnih skupina i kako kod njih razviti književnu pismenost i ljubav prema knjigama.

Od 3 do 5 godina: Usredotočeni su na slike

Koju god priču otvorili, djeca u ovoj dobi svoju će pažnju odmah usmjeriti na slike. Zanimljivo je da mala djeca i predškolci provode samo 6 % svog vremena gledajući slova i riječi u knjizi. Preostalih 94 posto usredotočeni su na slike, stoga biste i vi trebali upravo tome posvetiti svoju pažnju prilikom odabira knjiga za ovu dobnu skupinu.

Naučite djecu od prvog trenutka što sve knjiga sadrži. Pokažite im i naslovnicu, naslov knjige i ime autora te imenujte pojedinačne elemente. Objasnite djetetu tko je autor knjige (osoba koja je napisala knjigu) i što znači naslov knjige (zahvaljujući naslovu, možemo pretpostaviti o čemu će biti riječ u priči).

Iako djeca od tri do pet godina još ne znaju čitati, pokušajte im objasniti razliku između različitih elemenata na stranicama knjiga. Ovaj dio čitanja pretvorite u igru ​​i pokazujte djeci slova, duge i kratke riječi, rečenice, ali i točke i razmake.

I za kraj, jednako je bitno djeci postavljati puno pitanja. Pitanja poput „Gdje je mačka/pas/žirafa?”, „Gdje je dječak, a gdje djevojčica?”, „Možeš li mi pokazati gdje je točka koja označava kraj rečenice?”, i „Možeš li pronaći najkraću riječ na ovoj stranici?” bit će sigurno uspješna. Kao i u igri skrivača, djeca se vole skrivati, ali i tražiti. Nije uzalud što mnoge knjige zanajmlađu djecu imaju razne tajne „kutke” koje treba otkriti.

Čitanje najmlađa djeca

Od 4 do 6 godina: Čitajte im i ne-fikciju

Sjetite se posljednjih knjiga koje ste čitali svojoj djeci. Najvjerojatnije su to bile knjige fantazije s nevjerojatnom bajkovitom radnjom, zapletom, zanimljivim likovima i lijepim zaključkom. U knjigama fantazije nema ničeg lošeg, no djeca bi od malih nogu također trebala biti upoznata i s pričama koje ne pripadaju žanru fantazije. Pritom ne mislimo na debele enciklopedije zasićene informacijama, već na lijepo ilustrirane knjige sa stručnim sadržajem namijenjenom upravo dječjem čitatelju.

Djeca u ovoj dobi mogu vam postaviti do 400 pitanja dnevno. Pitanja na koja ponekad ne nemate odgovor ili jednostavno ne znate kako odgovoriti, a da bude primjereno njihovoj dobi. Upravo u tim slučajevima pomoći će vam „stručne” knjige za djecu. Zanima li vašu djecu zašto je lišće na drveću zeleno, a ne plavo? Pitaju li vas zašto postoje Mali i Veliki medvjed, ali ne i Srednji? Žele li znati zašto mačke predu i zašto se sunce pojavljuje na nebu svako jutro? Dječje knjige imaju odgovor i zahvaljujući ilustracijama, djeca će bolje razumjeti te odgovore. Zasigurno ćete i vi naučiti nešto novo.

Čitanje djeca blog

Od 6 do 10 godina: Čitajte s razumijevanjem

Prilikom čitanja starijoj djeci, stručnjaci preporučuju da gledate malog čitatelja kako percipira i razumije priču. Stoga tijekom čitanja postavljajte razna pitanja vezana uz radnju. Na primjer, „Kamo dječak sada ide?” ili „Što misliš, kako će pas riješiti ovu situaciju?”. Postavljanje ovakvih pitanja djecu tjera na razmišljanje i percipiranje knjige.

Neka djeca tijekom čitanja razmišljaju o nečem drugom i ne usredotočuju se na čitanje. Njihovu pažnju privući ćete razgovarajući o knjizi tijekom samog čitanja. Razmišljajte naglas o radnji, likovima i njihovim motivima. Zahvaljujući tome, u djetetovom će se umu stvoriti svojevrsna karta koja će pomoći djetetu razmišljati o knjizi.

Potaknite raspravu o knjizi razgovorom u prvom licu. Počnite izražavati svoje misli riječima „Pitam se je li...”, „Počinjem misliti da...”, „Kad bih mogao/mogla pitati autora...” Međutim, nemojte pretjerivati s vlastitim mišljenjima i ne odvraćajte pozornost predaleko od same radnje. Dopustite djeci da uključe vlastitu maštu.

U knjigama za djecu ove dobi sigurno će se naći pokoji odlomak koji djeca neće razumjeti. Nemojte ih preskakati ni ignorirati dječje neznanje. Pokušajte djeci što bolje objasniti o čemu se radi u ovom dijelu knjige. Naučite ih da nije sramotno ne razumjeti nešto u knjizi. Nekoliko puta pročitajte problematične dijelove i na kraju ćete ih u potpunosti shvatiti.